Predsjednik Barak Obama kazao je na samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama da Sjedinjene Države shvataju ozbiljnost tog problema i da su odlučne da preduzmu akciju. Samit bi trebalo ponovo da podstakne pregovore o klimatskim promjenama uoči izuzetno značajne međunarodne konferencije o globalnom zagrijavanju, koja će krajem godine biti održana u Kopenhagenu.

Predsjednik Obama obraća se učesnicima samita o klimatskim promjenama u UN-u

Predsjednik Obama je prvo obraćanje Ujedinjenim nacijama iskoristio kako bi uvjerio svjetske lidere da su Sjedinjene Države, koje su obacile protokol iz Kjota iz 1997. godine, odlučne da doprinesu uspjehu novog globalnog sporazuma, koji bi trebalo da bude usvojen u Kopenhagenu. Obama nije ponudio nove prijedloge, ali je istakao da Sjedinjene Države i ostale razvijene države, koje su u proteklom vijeku pričinile značajnu štetu svjetskoj klimi, imaju odgovornost da predvode borbu protiv globalnog zagrijavanja. Takođe je dodao da će zemlje u razvoju, koje će u narednim decenijama najviše doprinijeti povećanju emisije ugljendioksida, morati da ispune svoje obaveze. Američki predsjednik je međutim istakao da sprovođenje svebuhvatnih promjena, potrebnih za uspjeh u Kopenhagenu, neće biti lako s obzirom na to da je svjetska privreda i dalje u recesiji.

"Danas sam međutim ovdje kako bih poručio da poteškoće nisu izgovor za popustljivost. Nesigurnost nije izgovor za nedjelovanje. Ne smijemo da dozvolimo da zalaganje za savršenstvo bude neprijatelj napretka. Svi moramo da uradimo sve što možemo kako bismo razvijali naše privrede - ne ugrožavajući planetu, i to moramo da uradimo zajedno. Moramo da iskoristimo šansu da Kopenhagen učinimo značajnim korakom naprijed u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.”

Otvarajući samit, Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun zatražio je ubrzavanje zastalih pregovora o klimatskim promjenama uoči Kopenhagena.

"Ukoliko se u Kopenhagenu ne postigne sveobuhvatni sporazum, to bi bilo moralno neoprostivo, ekonomski kratkovido i politički nesmotreno. Ne možemo da idemo tim putem.”
 
Najsnažniji apel za preduzimanje akcije uputio je međutim Mohamed Našid, predsjednik Maldiva, ostrvske države u Indijskom okeanu, čiji bio veliki dio mogao da bude poplavljen ukoliko globalne temperature i dalje budu rasle.

"Ukoliko bude sve po starom, nećemo preživjeti. Naša zemlja neće postojati. Ne možemo da doživimo neuspjeh u Kopenhagenu. Ne možemo tamo da potpišemo samoubistvo. Moramo da uspijemo i postignemo sporazum.”

Đintao obećao da će Kina smanjiti emisiju štetnih gasova

Pregovarači se nadaju da će na sastanku u danskoj prijestonici biti utvrđena ograničenja za emisije štetnih gasova u razvijenim zemljama i ciljevi za usporavanje tempa ispuštanja ugljendioksida u zemljama u razvoju. Kineski predsjednik Hu Đintao, čija je zemlja uz Sjedinjene Države najveći svjetski zagađivač, najavio je niz mjera za smanjivanje emisije štetnih gasova.

"Znatno ćemo smanjiti emisije ugljendioksida, kao posljedice ekonomskog razvoja, do 2020. godine u odnosu na nivo iz 2005. Takođe ćemo užurbano razvijati obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. Planiramo i da povećamo udio biogoriva u potrošnji zemlje za oko 15 odsto do 2020.”
 
Novi japanski premijer Jukijo Hatojama ponovio je obećanje, dato tokom predizborne kampanje, da će Japan do 2020. smanjiti emisiju štetnih gasova za 25 odsto u odnosu na nivo iz 1990. Borci za zaštitu životne sredine se nadaju da će jednodnevni samit dati podstrek pregovaračima, koji se ponovo sastaju naredne sedmice u Bangkoku.