Administracija predsjednika Baraka Obame, u saradnji sa Evropskom unijom, intenzivira angažovanje na Zapadnom Balkanu, kako bi region zauzeo svoje mjesto u Evropi, saopšteno je na pretresu o izazovima na Zapadnom Balkanu i mjerama za njihovo prevazilaženje, koji je održan pred američkom Helsinškom komisijom.

Zvaničnik Državnog sekretarijata svjedoči pred Helsinškom komisijom

Posjeta potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena Srbiji, Kosovu i Bosni i Hercegovini u maju istakla je riješenost nove administracije da pomogne zemljama u regionu Zapadnog Balkana da ostvare evroatlantske aspiracije, ocijenjeno je na pretresu pred Helsinškom komisijom. Region napreduje, ali, kako ističe zamjenik pomoćnika državnog sekertara Stjuart Džons, putovanje još nije okončano.

“Sjedinjene Države imaju veliki ulog u uspjehu regiona. U saradnji sa našim evropskim partnerima, bilateralno i u okviru multilateralnih organizacija poput OEBS-a i NATO-a, Obamina administracija intenzivira naše angažovanje u regionu i traži ubrzanje reformi koje će odvesti Balkan prema evropskom prostoru. Nastavićemo da gradimo na ovim osnovama, dok demokratija, otvorenost i modernizam ne budu zasijenili etnički nacionalizam, netoleranciju i diskriminaciju, tako da sve zemlje u regionu mogu da zauzmu svoje mjesto u Evropi.”

Džons se tokom svjedočenja osvrnuo na situaciju u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Srbiji. Američki zvaničnik je, između ostalog, naglasio da je stabilna, prosperitetna i demokratska Srbija od ključne važnosti za regionalnu stabilnost i saradnju.

“Posjeta potpredsjednika Bajdena Beogradu u maju istakla je našu želju za intenziviranjem odnosa Sjedinjenih Država i Srbije. Podržavamo njene evropske i evroatlantske aspiracije. Naša vojna saradnja postaje sve snažnija. Partnerstvo Srbije sa Nacionalnom gardom Ohaja je model za region. Kao što je potpredsjednik prenio predsjedniku Tadiću, možemo da se složimo da se ne slažemo u pogledu Kosova, ali zajedno treba da tragamo za pragmatičnim rješenjima za poboljšanje života srpske manjine i da osiguramo da se njen glas čuje.”

Usjeh Kosova, kao nezavisne, multietničke demokratije, sada doprinosi stabilnosti širom regiona, smatra Stjuart Džons.

“Godinu i po nakon nezavisnosti, kosovski lideri postigli su izuzetan napredak u primjeni Ahtisarijevog plana. 62 zemlje sada priznaju nezavisnost Kosova, a još više ih je podržalo njegovo članstvo u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Kosovska nezavisnost je nepovratna. Naravno, predstoji još dosta posla.”

Dugoročnom angažovanju na Kosovu posvećena je i Evropska unija, uprkos različitom stavu članica u pogledu kosovske nezavisnosti, kazao je Bjorn Lirval, zvaničnik ministarstva inostranih poslova Švedske, koja predsjedava Unijom. Lirval takođe očekuje  brzu integraciju Srbije, čim saradnja sa Haškim tribunalom bude ocijenjena zadovoljavajućom.

“Srbija će, čim riješi problem saradnje sa Haškim sudom što je na dohvat ruke, podnijeti aplikaciju za članstvo, i zbog veoma snažnih administrativnih kapaciteta, vjerovatno će brzo dostići druge zemlje”.

Impresivan napredak na evropskom putu postigla je Crna Gora, naglasio je švedski zvaničnik.

“Evropska komisija priprema izvještaj, na osnovu koga će biti odlučeno da li Crna Gora može da dobije zvaničan status kandidata za članstvo u EU. Narednih mjeseci vjerovatno će biti uveden bezvizni režim za crnogorske građane. Članstvo u EU biće logični završetak ovog procesa, a tajming će uglavnom zavisiti od sposobnosti Crne Gore da sprovede neophodne reforme i ispuni kriterijume za članstvo.”

Članove Helsinške komisije je i na ovom pretresu najviše interesovala situacija u Bosni i Hercegovini, za koju je ocijenjeno da predstavlja najveći izazov u regionu.

Senator Ben Kardin

“Stvarno mislim da je opstanak Bosne doveden u pitanje. Samo prije godinu dana govorilo smo o napretku ka evropskoj integraciji, sada govorimo o tome kako spasiti državu”, ocijenio je predsjedavajući Helsinške komisije, senator Ben Kardin.

“Zabrinuti smo zbog situacije u Bosni i Hercegovini. Politička scena je polarizovana, reforme su stale i u pojedinim slučajevima je došlo do nazadovanja”, naglasio je Džons.

Republikanskog kongresmena iz Nju Džerzija Kristofera Smita interesovali su i izvještaji o trgovini organima otetih Srba tokom sukoba na Kosovu.

“Nismo vidjeli nikakve pouzdane dokaze da se to dogodilo. Tužioci za ratne sločine razmatraju taj slučaj, što i treba da rade. Pratimo pažljivo razvoj situacije. Nastavićemo da razgovaramo sa obje strane o tom pitanju”, kazao je Stjuart Džons.

Visoki zvaničnik Državnog sekretarijata je kazao da kriminal i korupcija i dalje predstavljaju najozbiljniju prepreku političkom i ekonomskom razvoju u regionu, uprkos sveobuhvatnim unutrašnjim reformama i međunarodnoj podršci. Takođe je najavio da će Vašington nastaviti da snažno podržava Haški tribunal, do okončanja njegovog rada odnosno privođenja pravdi preostalih bjegunaca.