 |
Radovan Karadžić na snimku od 31. jula 2008. godine
|
Nakon
što se danas, kako je pismom krajem sedmice i najavio, nekadašnji politički vođa
bosanskih Srba Radovan Karadžić nije pojavio na početku procesa protiv njega,
postavilo se pitanje ko ustvari određuje kada će početi jedan od ključnih
procesa pred Haškim sudom, optuženiku za
najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti. Pitali su to tužitelji, podjsećajući kako su i
Pretresno i Apelaciono vijeće odbili Karadžićev zahtjev da se početak suđenja
odgodi za 10 mjeseci, zbog, kako Karadžić tvrdi, nedovoljnog vremena za
pripremu odbrane. I pored toga, mjesto za optuženog je danas pred haškim
sudijama ostalo prazno, što je zvanično i konstatovano uz najavu kako se početak
procesa odlaže za sutra, kada će tužitelji imati priliku da započnu sa iznošenjem
uvodne riječi. U međuvremenu, iz tima Karadžićeve odbrane se najavljuje kako on neće doći ni
na sutrašnji početak procesa, jer, tvrdi se, nisu ispoštovani uvjeti za
pravdeno i efikasno suđenje. Traži se da se početak procesa odgodi do maja ili
juna naredne godine, do kada bi njegov tim obradio više od milion stranica
dokaznog materijala, te preko hiljadu sati dokaznog audio-materijala. Haški sud
je odbio taj zahtjev, navodeći kako je dosadašnje vrijeme od 15 mjeseci bilo
dovojno za pripremu odbrane.
Podsjećajući na to, tužitelji su danas zatražili da se Karadžiću nametne
branitelj, što su pravni savjetnici optuženog protumačili kao korak u pogrešnom smjeru. Ukoliko se želi efikasan process, u pravni
savjetnici tvrde, da bi advokatu
koji bio eventualno sutra nametnut za
pripremu za suđenje i odbranu trebalo najmanje dvije godine. U poređenju sa
tim, njihov zahtjev za dodatnih 10 mjeseci smatraju čak uštedom
vremena.
![[insert caption here] [insert caption here]](/bosnian/images/ELVIR-ispred-suda.jpg) |
Danas ispred Haškog tribunala
|
Pažnja javnosti i medija posvećena početku procesa jednom od, kako navodi
optužnica, kreatora zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je rezultirao
genocidom, progonom, ubistvima, deportacijama, nehumanim djelima i terorom, čini
se da je i porasla nakon Karadžićevog odbijanja da se danas pojavi pred sudom.
Gotovo svi evropski mediji zaključuju kako je riječ o konačnom ispitu za Haški
tribunal, podsjećajući da su stalna odgađanja i neefikasnost suđenja u
procesu protiv Miloševića doveli do toga da je izostala presuda, sudeći prema
optužnici, jednom od ključnih imena sa spiska krivaca za nedavne tragične
ratove na području bivše Jugoslavije. Neki Karadžićevo suđenje smatraju čak
posljednjom šansom da neko od kreatrora tih ratova čuje i pravosnažnu presudu
za svoja djela. U svakom slučaju, sutra će biti prilika da se utvrdi kakvu i koliku
moć Karadžić, kao optuženik, ima i u
odnosu na sudije Haškog suda i, dodali bi neki, u odnosu na međunarodnu pravnu
snagu i pravdu.