Sjedinjene Države – Kina: Koja zemlja više treba onu drugu?
By William Ide 09-11-2009
Kada
američki predsjednik Barack Obama, ovog mjeseca, stigne u svoju prvu posjetu
Kini, njegova prva stanica će biti komercijalni centar Shanghai.
Američko-kineske ekonomske veze u toj mjeri postaju sve značajnije za ukupne
medjusobne odnose dvije zemlje, da neki analitičari vjeruju da Washington
namjerno izbjegava sporna pitanja sa Kinom u nastojanju da učini na volju
kineskim liderima. Više o tome za Glas Amerike pripremio William Ide.
Monitor vrijednosti dionica, Shanghai, 22. 10. 2009.
S
obzirom na američke trgovine pretrpane robom proizvedenom u Kini, kao i na
prezaposlene kineske tvornice, očito je koliko se dvije zemlje oslanjaju jedna
na drugu.
Uprkos
globalnoj financijskoj krizi, Sjedinjene Države ostaju najpouzdaniji kupac
kineske robe, a Peking najveći u svijetu otkupljivač duga američke vlade.
Ekonomista,
Nicholas Lardy kaže da je nespremnost Kine da uzima takozvane sekundarne
kredite i ulazi u druge financijske transakcije visokog rizika, zaštitilo tu
zemlju od posljedica svjatske ekonomske krize.
To
je, takodjer, dramatično izmjenilo kineske odnose sa Sjedinjenim Državama.
"Sada
Kina počinje nama držati lekcije, kako mi treba da izbalansiramo budžet, i
očuvamo vrijednost dolara, i izbjegnemo inflaciju...Tako da su, u nekom smislu,
uloge zaista promjenjene", kaže Nicholas Lardy iz Institut za medjunarodnu
ekonomiju Peterson.
Očekuje
se da će ekonomija u Kini ove godine rasti za preko 8 procenata, i njena
otporonost na globalnu financijsku krizu je podigla povjerenje na medjunarodnoj
sceni.
Kina
je sada ključna zemlja u globalnim pitanjima, bilo da pomaže obnovi globalne
ekonomije ili u borbi protiv klimatskih promjena. To neke navodi da
administraciju predsjednika Obame optuže da izbjegava naljutiti Peking.
Kritičari
ukazuju da je predsjednik Obama,kada je
nedavno Dalai Lama posjetio Sjedinjene Države, odložio svoj susret sa tim
dobitnikom Nobelobve nagrade za mir, dok ne završi svoju posjetu Kini. Oni,
takodjer, kažu da je Washington izbjegao teže razgovore predhodne
administracije oko vrijednosti kineske valute.
Randy
Schriver je na čelu istraživačke grupe u Washingtonu, Projekat 2049. On smatra
da se Obamin pristup na kraju neće isplatiti.
"Mislim
da oni preuzimaju sračunati rizik kojeg ja ne bih preporučio."
Pitanja
etničkih nemira u Kini, slobode religije, ljudskih prava i druga spornapitanja ' sve bi to Washington i dalje trebao
pokretati sa Pekingom.
"Predpostavlja
se da bi to bile smetnje za suradnju, ali jamislim da Kina ima dovoljno vlastitog interesa, i uloženog, da suradjuje
bez obzira šta mi budemo radili oko drugih pitanja", kaže Schriver.
Vrijednost
kineske valute je dugo vremena sporno pitanje, i Kina se često optužuje da
umanjuje vrijednost svog yuana kako bi njena roba bila jeftinija za izvoz.
Tokom
izborne kampanje, Barack Obama je optuživao Kinu da manipuliše svojom valutom.
Ali,sada američkiministar finansija
izražava samo zabrinutost zbog kako je to nazvao, fleksibilnosti kineske
monete, izbjegavajući oštrije optužbe.
Ipak,
Nicholas Szechenyi, iz Centra za Strategijska i medjunarodna izučavanja, kaže
da oprezni pristup Washingtona i nije tako mekan.
"Sigurno
se čini da adminstracija nešto slabije naglašava pitanja ljudskih prava, da
radi više na ekonomskim pitanjima, i drugim globalnim pitanjima kao klimatske
promjene. Sa druge strane u oblasti trgovinske razmjene imate jak pritisak oko
uvoza automobilskih guma iz Kine i možda oko željeza. Tako da mislim da je to
pitanje balansa, i u kojoj oblasti Kinu želite angažirati."
U
septembru, Washington je uveo carinu na uvoz automobilskih guma iz Kine, i
istražuje cijene čelika kojeg Kina prodaje u Sjedinjenim Državama. Kina je
odgovorila nametanjem svojih carina i istražujeuvoz peradi i auto-dijelova iz Amerike.
Neki
upozoravaju da to može izazvati trgovinski rat, dok drugi tvrde da to
predstavlja normalne trgovinske odnose.
U
svakom slučaju to pokreće pitanje koja zemlja više treba onu drugu.
Evo
šta misli Douglas Spelmen iz Woodrow Wilson Centra u Washingtonu:
"Znate,
prije 10 godina, ja bih rekao da Kina više treba nas nego mi njih. Sada mislim
da su to pravi medjusobno ovisni odnosi, na ekonomskom planu sigurno.
Ipak,
Obamini kritičari kažu da će njegov put u Kinu biti test da li Sjedinjene
Države i Kina mogu razviti bolje odnose, i da li je američka popustljivost u
nekim pitanjima donjela konkretne rezultate u drugim.
Pošaljite komentar na prethodni tekst. Kada bude objavljen, nećemo istovremeno objaviti i vašu e-mail adresu.
Svaki komentari koji pošaljete biće pročitan. Glas Amerike zadržava pravo da ne objavi sve poslate komentare. Glas Amerike, istovremeno, zadržava pravo da Vaše komentare koristi u svim svojim programima. Propisi i uvjeti za objavu komentara.
Sjedinjene Države – Kina: Koja zemlja više treba onu drugu?
Download
(WM)
Sjedinjene Države – Kina: Koja zemlja više treba onu drugu?
Watch (WM)