Zdravstveni zvaničnici i istraživači u Sjedinjenim Američkim Državama rade dananoćno na pripremama za predstojeću, jesensku sezonu gripe koja obično počinje krajem oktobra. Ove godine početak i vrhunac mogao bi uslijediti i ranije nego što je to uobičajeno. Vakcine protiv virusa H1N1 uvrzano bivaju testirane, a Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će veliki, zapravo ogroman broj doza biti pripremljen na vrijeme. I kako se šire saznanja o virusu, sve je više usporedbi sa virusom Španske gripe koji se pojavio 1918. godine. Na fakultetu  za javno zdravstvo Bloomberg, inače u sastavu univerziteta Johns Hopkins, gdje rade neki od vrhunskih znanstvenika, obavljaju se istraživanja o mutacijama virusa H1N1 i potrebnim kontra-mjerama.

Smatraju li ti znanstvenici da bi se 1918. godina mogla ponoviti ove, 2009. godine?

Prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstevene organizacija kod skoro 100.000 osoba širom svijeta dijagnosticirana je svinjska gripa. Mnogi epidemiolozi smatraju da milioni slučajeva tog oboljenja nisu potvrđeni i da bi mnogo više osoba sjeverne hemisfere bi moglo biti inficirano virusom H1N1 tokom jesenske sezone gripe. Unatoč svemu onome što se do sada zna o virusu H1N1, ipak nije  jasno koliku i kakva prijetnju zaista predstavlja taj virus.

Andr

Profesor Andrew Pekozs

ew Pekozs, profesor mikrobiologije i imunologije na univerzitetu Johns Hopkins, ističe da virus H1N1 ima određenih sličnosti sa virusom Španske gripe, uzročnikom pandemije 1918. godine. Tada je oboljela jedna trećina svjetskog stanovništva, a umrlo najmanje 50 miliona osoba. Istraživanja koja je obavio ukazuju, smatra on,  da virus H1N1 ipak neće biti tako opasan:

"Ovogodišnji virus H1N1 nema one izrazito infektivne i opasne karakteristike kao što je imao smrtnosni virus 1918. godine. Stoga ne mislim da bi mogao mutirati u toliko opasan oblik kao što je bio virus Španske gripe."

Profesor Pekozs ne sumnja da će virus H1N1 vjerojatno izazvati brojna oboljenja na sjevernom dijelu zemljine kugle:

"Ako pogledamo na južni dio hemisfere, gdje je sezona gripe u središnjem dijelu, tamo  se gripa javila ranije, slučajevi su brojniji, virus se širi brže nego što je to normalno za sezonu gripe. I nema razloga da ne očekujemo isto kada i ovdje, na sjevernom dijelu, zahladi i kada uslovi za širenje gripe budu optimalniji."

Jedan od prizora iz 1918.

Svaka gripa ima drugačije karakteristike i napada drugačije grupe stanovništva. Za 1918. godinu karakteristično je da je među oboljelim i mrlim najviše je bilo mladih, zdravih osoba. Skoro polovina umrlih bili su stari od 20 do 40 godina. Nažalost, taj fenomen se izgleda ponavlja i ovog puta. Starije osobe, tradicionalne žrtve gripe,  manje su obolijevale ove godine, vjerojatno zato što je njihov imunitet prema virusu gripe ojačao. Zbog toga profesor Pekozs i ističe i upozorava:

"Postoje brojni dokazi da virusom H1N1 bivaju mnogo više inficirane, zdrave  odrasle osobe. Takođe je sasvim sigurno da je među oboljelim mnogo djece i trudnica. To su grupe stanovništva koje bi trebalo da budu posebno oprezne tokom predstojeće sezone gripe."

Sjeverna zemljina hemisfera, najjednostavnije i najkraće rečeno, sezonu gripe mora dočekati mnogo pripremljenija nego ranijih godina. Mnogo više osoba će oboljeti, medicinski stručnjaci upozoravaju da će vjerojatno i broj teško oboljelih od virusa H1N1 i umrlih biti proporcionalno veći.

Ljekari, istraživači, zdravstevi i drugi nadležni  zvaničnici ističu da ljudi ne bi trebalo da paniče. 1918. godine nije bilo odgovarajuće vakcine, medicinska znanost bila je na mnogo manjem stupnju, istraživački i laboratorijski rad na mnogo nižem tehničko-tehnološkom nivou, mogućnosti proizvodnje vakcina i lijekova neuporedivo skromnije. Naredne jeseni vakcine i mnogi lijekovi biće dostupni, a i mjere predostrožnosti već su, i biće na mnogo, mnogo većoj razini nego u vrijeme pandemije Španske gripe.