Irački premijer, Nouri Al Maliki,  sunitske pobunjenike okrivljuje za  prekjučerašnji talas bombaških i artiljerijskih napada u Baghdadu. Najmanje 95 ljudi je poginulo dok su ih stotine ranjene. Meta tih napada  bile su dvije ključne vladine zgrade, ministarstava inostranih poslova i finansija. Napadi su nastavljeni i juče kad je bomba eksplodirala u centru Baghdada, usmrtivši dvije osobe i ranivši još 10.


Srijeda je bila najsmrtonosniji dan u Baghdadu otkako su se, krajem juna,  američke trupe povukle  iz iračkih gradova.

Najgori napad dogodio se na ulici prekoputa iračkog ministarstva  inostranih poslvoa, gdje je bomba eksplodirala, srušivši betonske zidove i prozore i ostavivši iza sebe gomilu spaljenih automobila.
Nekoliko minuta ranije, još jedna bomba pričvršćena za kamion, koja je je  za cilj imala ministarstvo finansija,  eksplodirala je u blizini jedne  vojne patrole. Dvije trgovinske četvrti su pogodjene eksplozijama u  zasebnim napadima.
Niko nije preuzeo odgovornost za nasilje, ali irački premijer, Nouri al  Maliki, za njih krivi sunitske pobunjenike, vezane za al-Qaidu. On je rekao da njegova vlada mora ponovo da procijeni mjere sigurnosti.
General Frank Helmick je američki komandant zadužen za obuku iračkih  snaga. U brifingu kojeg je prenosila televizija Pentagona, on nije  odgovorio na specifična pitanja koja se tiču tih napada. Medjutim, rekao  je kako je očigledno bilo propusta u sigurnosnim mjerama.

- Ovi dogadjaji jasno pokazuju da je sigurnost - proces u  razvoju, nikad nezavršena priča.   I jedan jedini napad u Iraku je jedan  napad previše, zaključio je američki zapovjednik.

Analitičar, specijalista za odbranu, Steven Biddle prati ovu situaciju u Savjetu za odnose sa inostranstvom u Washingtonu. On misli da je tu važan još jedan faktor.

- Bojim se da su nedavni bombaški napadi u Baghdadu indikacija da je šira  sunitska zajednica, a ne samo al-Qaida  u Iraku, zabrinuta za svoju  vjerovatnu sudbinu u vladi Malikija kojom dominiraju Šiiti, kad se  Sjedinjene Države potpuno povuku iz te zemlje, upozorava on.

Premijer Maliki kaže da su sunitski pobunjenici iskoristili  vladina nastojanja da se ponovo uspostavi normalan život. Vlada je naime  počela da uklanja betonske zidove sa glavnih puteva u Bagdadu,  postavljene u cilju sprečavanja nasilja.

Medjutim, Biddle kaže da problem seže dalje, van tih zidova. On podsjeća da sunitska zajednica osjeća da nije pravedno zastupljena u vladi kojom  dominiraju Šiiti:

- Oni su se nadali da će vlada kojom dominiraju Šiiti da ih angažuje u  iračkim snagama sigurnosti, da  ih uključi u ekonomsku budućnost  zemlje, da neće hapsiti  članove sunitske zajednice. Vlada nije ispunila ta obećanja i očekivanja. Uvjeren sam  da je dio onoga što sada vidimo kao povećanje nasilja, poruka sunitske zajednice Malikiju: postoji cijena za nepoštovanje bilo kojeg dogovora, kaže Biddle.

Biddle dodaje da će iračkim snagama sigurnosti biti da se oslobode  sunitskih napada, ukoliko sami Suniti ne donesu odluku da ih obustave,  kao što je to bio slučaj 2007.godine.

- Odlučujuće pitanje je da li će sunitska zajednica u Iraku tolerisati  bombaše i bombaške aktivnosti protiv civila u toj zemlji. Ako ih bude  tolerisala, jer u suprotnom misli da će biti ugušena od strane šiitske  vlade, ne  vjerujem da će bilo kakvo povećanje efikasnosti iračkih  bezbjednosnih snaga biti dovoljno da se spriječe ti napadi, zaključuje ovaj analitičar.

Zbog prijetnje krvoprolićem, Biddle kaže da bi američke trupe trebalo da se iz Iraka povlače polako, bez unaprijed odredjenog rasporeda, umjesto striktno do kraja 2011.

Malikijev kabinet je ove nedjelje, medjutim, predložio da se u januaru održi referendum o tome koliko dugo bi američke trupe trebalo da ostanu u  Iraku. Analitičari navode da će Iračani, ukoliko taj referendum bude održan,vjerovatno glasati za povlačenje čak i godinu dana ranije.