Glavni tajnik
UN-a Ban Ki-moon je pozvao svjetske vođe na summit u New Yorku, kako bi pozvao
prisutne na akciju u prosincu, kada će se svjetska zajednica sastati u Danskoj.
Tajnik je upozorio vođe da će njihove odluke imati značajne posljedice.
''Sudbina budućih generacija i nade milijardi današnjih generacija doslovno
su u vašim rukama.''
Gospodin Ban je
rekao da uspješan dogovor bi podrazumijevao smanjenje emisije štetnih plinova
iz razvijenih zemalja i obećanje o emisijama od strane zemalja u razvoju.
Također je rekao kako bi se trebala pružiti financijska i tehnološka pomoć
zemljama u nastajanju.
Glavni tajnik je
ukazao i na nastojanja Sjedinjenih Država da ulažu u alternativne oblike čiste
i obnovljive energije, kao što je snaga vjetra i sunca, i da snize razinu
ispuštanja štetnog ugljika. Istakao je i nastojanja da se donesu nove klimatske
legislative u američkom Kongresu.
Predsjednik
SAD-a Barack Obama je komentirao:
''Sve u svemu, ovi koraci predstavljaju povijesno priznanje američkom
narodu i vladi. Mi razumijemo težinu klimatskih promjena. Mi smo odlučni da
djelujemo. I mi ćemo održati svoju odgovornost za buduće generacije.''
Sjedinjene
Države i Kina su obje odgovorne za 1/5 ukupnih ugljčnih emisija u svijetu, tako
da je pozitivno dočekana odluka kineskog predsjednika Hu Jintao-a da Kina znatno smanji štetne emisije do 2020.
godine, te da žurno počne raditi na razvoju obnovljive i nuklearne energije.
Novi premijer
Japana Yukio Hatoyama je potvrdio obećanje koje je tijekom kampanje obećavao,
da će smanjiti razinu staklenih plinova
za 25% do 2020.
Afričke zemlje
su najmanje pridonijele globalnom zatopljenju, ali se smatra da će najviše biti
oštećene njegovim utjecajem, a nemaju dovoljno resursa kako bi se suočile s tim
izazovom. Upozorava se da će Afrika biti disproporcionalno pogođena ako se ne
uspore klimatske promjene.
''U Africi do 2020. godine između 75 i 250 milijuna ljudi će biti izloženi
žeđi, a u nekim zemljama, broj obradivih polja, koja se napajaju samo kišnicom
će opasti za 50%. Utjecaji klimatskih promjena će se neravnomjerno osjećati u
najsiromašnijim zemljama. '' rekla jeRajendra Pachauri, predsjednica vladinog panela o klimatskim
promjenama
Najalarmantiniji
poziv na akciju je došao od vođe Maldiva, otoka koji je pod velikim rizikom
zbog povećanja razine oceana.
Predsjednik Maldiva
Mohamed Nasheed je upozorio:
''Ako se stvari ne promijenu, mi nećemo preživjeti. Umrijet ćemo. Naša
država neće postojati. Ne možemo se vratiti iz Kopenhagena a da ništa nismo
poduzeli. Ne smijemo tamo potpisati ugovor samoubojstva. Moramo uspjeti, moramo
potpisati dogovor u Danskoj.''
Poziv za
promjenu nije došao samo od svjetskih vođa nego i od mladeži, onih čija
budućnost ovisi o tome da li će se potpisati dogovor. Yugratna Srinastava ,
trinaestogodišnja Indijka, odlučno je govorila na pozornici summita, pozivajući
prisutne na promjenu.
''Od predaka smo naslijedili zdrav i čist planet, a našim pokoljenjima
dajemo oštećen. Gdje je tu pravda?''
Djevojčica ih je
upozorila da 3 milijarde mladih računaju na njih da poduzmu nešto kako bi
zaštitili planet za sljedeće generacije.


