Jedna međunarodna skupina znanstvenika dodala je još jedan kamen temeljac području biomedicinskog istraživanja. Ovaj se put radi o genetičkoj karti koja bi nam trebala omogućiti ubrzano otkrivanje gena odgovornih za nastajanje bolesti i pomoći pri otkrivanju novih lijekova.

Znanstveni projekt nazvan HapMap koncepcijski je nastavak Projekta ljudskog genoma koji je u travnju 2003. godine obznanio rezultate dešifriranja ljudskog genoma. Ili kako to mnogi vole reći, otkrili smo kako su slova genetičke abecede složena u dvadesetak tisuća gena u ljudskih stanica. I upravo je taj redoslijed ono što nam određuje stas, visinu ili boju očiju i kose. Ali određuje i našu prijemljivost određenim bolestima.

Doktor Francis Collins direktor je Instituta za istraživanje ljudskog genoma pri Nacionalnim institutima zdravlja Sjedinjenih država. Članovi ove institucije zajedno s 200 znanstvenika raštrkanih diljem svijeta, tri su godine marljivo sakupljali i organizirali genetičke raznolikosti nastojeći ih povezati s nastankom ljudske bolesti. " Projekt ljudskog genoma naučio nas je kako da čitamo genetsku informaciju. Otkrio nam je da je veliki dio te informacije identičan među različitim osobama. Ali otkrio je da postoje i razlike koje bi mogle biti povezane s nastankom određenih bolesti. Zadatak je HapMap projekta da otkrije te razlike u genetičkom pismu zbog kojih neki ljudi obole od šećerne bolesti, neki od bolesti srca, drugi opet od raka, mentalnih bolesti ili astme. Duga je lista ovih oboljenja".

Stručnjaci su otkrili da su bilo koje dvije jedinke 99,9 % identične u detaljima svoje genetske informacije. No upravo je razlika u tih 0,1 % gena ono što kod nekih dovodi do bolesti. Znanstvenici se nadaju da će kad jednom bude završen, rezultati HapMap projekta liječnicima omogućiti rano otkrivanje bolesti. Isti će rezultati pomoći pri izoliranju gena koji su odgovorni za nastajanje bolesti i na taj način omogućiti uspješnije tretiranje tih bolesti. Do sada obrađeni uzorci krvi prikupljeni su od 269 dobrovoljaca raštrkanih po svijetu, a obradili su ih znanstvenici 6 zemalja, uključujući Kinu, Nigeriju i Ameriku. Ovime je završena prva faza projekta.

U drugoj fazi prikupit će se uzorci iz puno šire populacije dobrovoljaca, a koristit će se i modernije i puno preciznije tehnologije za otkrivanje raznolikosti genetske informacije. Skupljanje uzoraka krvi koji će biti izvor materijala za analize, nadgledat će doktor Charles Rotimi s nigerijskog sveučilišta u Ibadanu. On je trenutačno gostujući profesor na jednom od washingtonskih sveučilišta. "Cilj nam je omogućiti da rezultati HapMap projekta služe za dobrobit cijelom čovječanstvu, a ne samo stanovništvu zemalja koji imaju novca za ovakve studije. Nas zanima globalni utjecaj na zdravlje ovog planeta".

Rezultati prve faze HapMap projekta objavljeni su 27. listopada u znanstvenom časopisu Nature.