Tzv. Zelena revolucija dobar je primjer kako tehnološka dostignuća mogu na dramatičan način utjecati na gospodarski razvoj – u ovom slučaju na proizvodnju hrane.  Druga tehnološka dostignuća pomažu u poboljšavanju cjelokupnu poljodjeljsku proizvodnju – od pomoći agrarnom stanovništvu Indije do međunarodnih nastojanja da se hrana obogati s  hranjivim dodacima i vitaminima.   

Kad su poljodjelci u sjevernoj indijskoj državi Uttar Pradeš u prošlosti žnjeli žito, obično su urod morali prodati lokalnom posredniku – po bilo kojoj cijeni koju bi on ponudio. Sad zahvaljujući Internetu za svoj usjev mogu dobiti više cijene. U selima u Uttar Pradešu i drugih osam indijskih saveznih država, farmeri odlaze do Internet kioska gdje imaju pristup kompjuterskoj mreži koju održava Indijska duhanska kompanija. Na toj mreži, poznatoj po imenu e-Choupal, mogu provjeriti cijene i prodati svoj usjev online.  U selu Hathrasm lokalni koordinator za e-Choupal Raj Kumar Sharma kaže da Internet ima mnogostruku namjenu. 

On kaže da su koristi od te mreže ne samo da korisnici vide informacije o cijenama, već i vremensku prognozu. Tako da farmeri znaju kad su povoljne vremenske prilike da koriste pesticide.  Više od šest tisuća indijskih sela sad su povezana u tu mrežu, što predstavlja primjer kako tehnologija mijenja život farmera. Zelena revolucija koja se počela odvijati šezdesetih godina prošlog stoljeća najpoznatiji je primjer toga kako su tehnološka dostignuća dovela do razvoja  visoko prinosnih kultura koje su na dramatičan način povećala poljodjeljsku proizvodnju.   Žetve riže, žita i kukuruza značajno su se povećale zbog veće raznovrsnosti raspoloživog sjemena i korištenja gnojiva i pesticida. 

Mark Rosegrant

Mark Rosegrat je na čelu odjela za tehnologiju okoliša i proizvodnje pri Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike ovdje u Washingtonu. "Zelena revolucija imala je uvjerljivo pozitivni učinak u pogledu povećavanja proizvodnje u Aziji i u izvjesnoj mjeru Južnoj Americi, značajnom povećanju prihoda farmera i pridonijela je naglom smanjenju siromaštva i ublažavanju prehrambene krize, konkretno u Aziji.  Imala je i neke negativne nuspojave, kao što je povećana uporaba gnojiva i pesticida, preveliko korištenje vode za navodnjavanje u nekim područjima, međutim to  su sve nadoknadili pozitivni efekti Zelene revolucije".

Međutim, jedno od područja istraživanja koje obećava su nastojanja da se razvije tzv. 'bioobogaćena' žetva – svojevrsni hibrid obogaćen mineralnim i vitaminskim sadržajima kako bi se pomoglo u smanjivanju pothranjenosti.  Međunarodni institut za istraživanje riže na Filipinima uzgaja soj riže s visokom koncentracijom željeza i cinka.   Jestivi korijen južnoameričke biljke kasave ili manioke obogaćuje se beta-karotinom  na Istraživačkom centru za tropsko poljodjelstvo u Kaliju, u Kolumbiji.   

Znanstvenici u drugim istraživačkim ustanovama eksperimentiraju s uzgojem raznih sojeva žita i kukuruza obogaćenih sa željezom i drugim vitaminima.   Cilj  ovih međunarodnih istraživačkih nastojanja, koje organizira koalicija pod nazivom Harvest Plus,  jest da se poboljšava prehrambena kakvoća osnovnih prehrambenih proizvoda.  Bonnie McClafferty, koordinatorica za komunikacije organizacije Harvest Plus, kaže da bioobogaćena hrana će pomoći milijunima ljudi u zemljama u razvoju koji ne primaju dovoljnu količinu vitamina u prehrani. "Imamo situaciju u zemljama u razvoju gdje su milijuni, ako ne i milijarde, ljudi nedovoljno ishranjeni na mikro razini.  Često mislimo o gladi i neishranjenosti u kategoriji energije i kalorija, međutim, imamo nekoliko puta više ljudi koji su nedovoljno uhranjeni na mikro razini, a to dovodi do problema sa rastom, problema s imunološkim sustavom, problema s kognitivnim razvojem.   To je jedna prikrivena glad i prilično je podmukla.  Tako da ono što pokušavamo učiniti jest da uzgojimo nutricijski unos  izravno u osnovnim prehrambenim proizvodima".

Sve više cijene hrane i nestašice žitarica – što je nedavno dovelo i do nemira diljem svijeta – doprinose raženjima da se uzgoji više hrane.  Genetski modificirana hrana – koja sadrži gene drugih organizama – više ne izaziva toliko prosvjeda kao u prošlosti. Stručnjaci kažu da će se oslanjanje na takve transgeničnu kulture povećavati, kako će se povećavati potreba za žetvom koja je otporna na sušu i druge učinke klimatskih promjena.   Poslušajmo još jednom Marka Rosegranta. "Morat ćemo se pozabaviti otpornošću na vrućinu, otpornošću na sušu, također salinitetom, odnosno otpornošću na sol, kako bismo ispravili neke od negativnih posljedica, ali i da bismo se pozabavili nekim budućim izazovima.  A da bismo to učinili, nešto će se trebati uzgojiti još uvijek na tradicionalni način, ali mislim da ćemo se u većoj mjeri morati oslanjati na genetsku modifikaciju i transgeničnost u budućnosti, kako bismo ta svojstva prilagodili teškom okruženju na koje ćemo naići".

Dakle, tehnološke inovacije i dalje će igrati ključnu ulogu u svjetskoj potražnji za hranom.