U mnogim zemljama u razvoju, pojava mikro-zajmova stvorila je nove šanse, za nove poduzetnike - koji inače, bez njih, ne bi imali izvor financiranja. U trećem nastavku našeg serijala o poduzetništvu govorimo o posebnoj pažnji koja se u novije vrijeme posvećuje poduzetnicama, koji često moraju nadići i kulturološke prepreke da bi došle do zajmova.  

Muhammed Yunus

Banka Grameen iz Bangladeša je jedna od preteča.  Ona gotovo isključivo posuđuje ženama. Jedinstvena je i po tome što njezini mali poslovni zajmovi gotovo uvijek budu vraćeni.  Muhammad Yanus je osnivač ove banke i junak u svojoj domovini. On  je prvi bankar u zemljama u razvoju koji se odvažio posuđivati novac pripadnicima siromašnijih slojeva, koji su se željeli upustiti u privatno poduzetništvo. 

Zbog toga su Muhammad Yunus i njegova banka 2006. dobili Nobelovu nagradu za mir.  Muhammad Yunus je ovako dočekao vijest o nagradi. "To je fantastična vijest. Svi smo izuzetno uzbuđeni zbog  te dobre vijesti. Uzbuđeni su svi u Bangladešu, kao i ljudi diljem svijeta koji rade s mikrozajmovima".

Melissa Carrier sa Sveučiliušta Maryland kaže da su mikrozajmovi banke Grameen proširili koncept poduzetništva. "Banka Grameen dala je legitimitet mikrozajmovima kojima se koriste stanovnici seoskih područja. Ideja poduzetništva temelji se na tome da radite za sebe. I to, bilo da je riječ o uzgoju pilića, tovljenju krava ili pletenju šalova.  Glavno je da ste u stanju prehraniti svoju obitelj". 

Margaret Okoth, majka dvanaestoro djece, ima štand na tržnici u Najrobiju, u Keniji.  Koristi  mikro zajmove s niskim kamatama koje joj daje njena seoska zadruga. "Zadruga je nedavno povisila limit i sad možemo posuditi do 80 tisuća šilinga.  Ako uzmete tako veliki zajam, vaš se biznis istinski povećava".

U nedavnim post-izbornim nemirima u Keniji njezin je štand uništen. Međutim, zadružni zajmovi pomogli su joj da ga ponovno postavi i nastavi sa svojim poslom… Danas, mikro-zajmove promiču velike banke kao i Svjetska banka, u svojim pregovorima sa zemljama u razvoju.  

 Dahlia Khalifa stručnjak je za poslovne operacije u Međunarodnoj zajmovnoj korporaciji pri Svjetskoj banci. Ona kaže da su žene-poduzetnice u Africi sučeljene sa posebnim problemima. "Istraživanja, posebice u afričkim zemljama, pokazuju da se prema ženama postupa na drugačiji način,  kada daju molbu za zajam".

To je slučaj u Egiptu. Hoda Galal Yassa jedna je od vodećih poduzetnica u Kairu. Ona kaže da su žene u arapskom svijetu sučeljene sa ogromnim preprekama. "Svi gledaju na ženu kao na dobru sekretaricu, dobru pomoćnicu… Možda dobro kuha - i možda može nešto s tim učiniti.  Ali da bude poslovna žena, posebice na industrijskom polju, to nije lako prihvaćeno od muškaraca".

Hoda Galal Yassa je započela obiteljskim novcem – otvorila je tvornicu deterdženta te kasnije nekoliko drugih…  Elaine Allen, profesorica na bostonskom koledžu Babson,  kaže da je pristup kapitalu najveća prepreka koju moraju savladati poduzetnice, posebice u Africi i na Srednjem istoku. "Kulturološki gledano, one ne mogu otići u banku i poslovati s muškarcima. To je kulturna prepreka. Činjenica je da mikrozajmovi predstavljaju jedan način da se to nadiđe. Zato mi i predlažemo da banke u Africi počnu zapošljavati žene". 

Diskriminacija žena ide i dalje, kaže Dahlima Khalifa iz Svjetske banke. "U mnogim jurisdikcijama ponekad ustanovimo da se žene u pravnom smislu tretiraju kao malodobnici. Ne mogu potpisati ugovor. Nemaju pravo predstavljati same sebe na sudu.

No, situacija se popravlja.  Poduzetnici i poduzetnice  pronalaze načine da dođu do kapitala. A i neke su vlade poduzele prve korake kako bi olakšale njihovo poslovanje.