Međunarodni skup o klimatskim promjenama u Kopenhagenu - posljednja šansa za zaustavljanje globalnog zatopljavanja?
29/10/2009
Manje
od 50 dana do početka Konferencije o klimi u Kopenhagenu, dužnosnici raznih
zemalja sastali su se nedavno u Londonu da razrade detalje sporazuma. Premda postoji opći
konsenzus da u Kopenhagenu treba postići dogovor, još uvijek ostaje mnogo
izazova na putu izrade sporazuma. Izvješće Jennifer Glasse.
Britanija
je nedavno bila domaćin sastanku dužnosnika iz 17 najvećih svjetskih
gospodarstava, usredotočenih na smanjivanje međusobnih razlika u pogledima na
načine djelovanja u vezi s klimatskim promjenama uoči predstojeće Konferencije
o klimi, u Copenhagenu. Britanski ministar za energetiku i klimu Ed Milliband
kaže da postoji jedno područje oko kojega nema dvojbi: "Opći
je stav da moramo postići dogovor u Copenhagenu, - ne dogovor po svaku cijenu
-, ali da smo prešli velik put i da tu udaljenost koju smo prešli moramo
pretvoriti u sporazum u prosincu ove godine."
Milliband
kaže da ga je ohrabio prošlotjedni sastanak i opće slaganje među sudionicima da
se u Kopenhagenu moraju donijeti neke teške odluke: "Postoji
duh angažiranosti, volja i odlučnost da, kad smo već
ovoliko prešli, ne posustanemo. Ima još mnogo posla, to ni na koji način nije gotov posao. Ali, po mom mišljenju, stvari su
u ravnoteži."
To
će biti jedan vrlo složen sporazum. Zemlje u razvoju brine trošak promjena kao
i neće li smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida zakočiti njihov razvoj.
Razvijene zemlje, pak, ne žele usporiti svoj razvoj ili promijeniti stil života
svojih građana. Milliband kaže da treba porazgovarati o svakom od tih pitanja
koja brinu razne zemlje: "Pokušavamo
učiniti nešto vrlo teško, pokušavamo preokrenuti neizbježni rast globalnog
ispuštanja ugljičnog dioksida ... to nije bilo učinjeno nikada ranije, a
sigurno ne u Kyotu. Dakle, teškoće proizlaze iz činjenice da u svakoj zemlji
postoje vrlo jaka ograničenja i teškoće koje treba nadići. Bez obzira radi li
se o zemlji u razvoju koja mora svoj narod izvući iz siromaštva, ili o nekoj
razvijenoj zemlji u kojoj se rasprava o klimatskim promjenama vodila sporije
nego u drugim zemljama, mi moramo razumjeti ta ograničenja i nadići ih."
Američki
Senat tek treba usvojiti zakonsku mjeru kojom bi ispuštanje ugljičnog dioksida
bilo smanjeno za 20 posto u nešto više od deset godina. Ukoliko zakon ne bude
usvojen do prosinca, to bi moglo odaslati poruku da Sjedinjene Države nisu
predane promjeni. Washingtonski izaslanik za klimu Todd Stearn kaže da sadržaj
zakona pokazuje predanost Sjedinjenih država: "Brojka
koja se spominje u senatskoj verziji, pa i ona koja se nalazi u verziji u
Zastupničkom domu, to su za Sjedinjene Države vrlo jaki brojevi ... to su
brojevi koji podrazumijevaju seizmičke pomake u američkoj ekonomiji."
Zemlje
u razvoju, poput Kine i Indije, nisu jasno izložile planove za smanjenje
vlastitog otpuštanja. Obje zemlje su naznačile da namjeravaju smanjiti
ispuštanje. Stearn kaže da razne zemlje mogu poduzeti razne stvari, ali da je
važno da se poduzme akcija.