Mihail Gorbačov

Ovih se dana obilježava dvadeseta godišnjica pada Berlinskog zida. O geopolitičkim posljedicama ovog događaja govori nekoliko zapadnih analitičara s kojima je razgovarao Andre de Nesnera.

Većina se stručnjaka slaže u tvrdnji da je posljednji sovjetski vođa, Mihail Gorbačov, imao ključnu ulogu u 'padu' Berlinskog zida, kao i demontaži cijelog komunističkog bloka. Perestrojka – odnosno reorganizacija sovjetskog sistema – te glasnost – gorbačovljeva politika otvorenosti – dovele su do nestanka komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi, te do – nekoliko godina kasnije – raspada samog Sovjetskog saveza.

Robert Legvold

Robert Legvold sa sveučilišta Columbije kaže da je u cijeloj situacija ključna bila odluka Mihaila Gorbačova da neće silom reagirati na političke promjene u satelitskim državama: "Gorbačov je satelitskim režimima jasno dao na znanje da Sovejtski Savez neće vojno intervenirati, kao što je to učinio 1953. u Berlinu, 1956. u Mađarskoj i Poljskoj te 1968. u Čehoslovačkoj."

Uslijedile su razmjerno brze političke promjene. Prvo u Poljskoj i Mađarskoj, a potom i u nešto represivnijim zemljama sovjetskog bloka, poput Istočne Njemačke i Čehoslovačke. Stara komunistička vodstva zamijenili su, u najvećem broju slučajeva, disidenti i dugogodišnji politički zatvorenici, poput Vaclava Havela ili Lecha Walese.

Najupečatljivije je to što se sve odvijalo bez ispaljena metka, osim u Rumunjskoj – kaže novinar Serge Schmemann, koji je krajem osamdesetih bio dopisnik New York Timesa u Moskvi i Bonnu: "Rumunjska je bila jedina u kojoj se te godine pucalo. U Temišvaru i nekim drugim mjestima izginulo je u nemirima oko tisuću ljudi. Rumunjski komunistički vođa Nicolae Ceausecu i njegova supruga likvidirani su po kratkom postupku."

Pad Berlinskog zida označio je i kraj hladnog rata, jer NATO savez više nije imao protivnika, budući da se Varšavski ugovor uskoro raspao. Serge Schmemann kaže da se nestankom hladnoratovske dinamike situacija promijenila u cijelom svijetu. Za hladnog rata, ako je došlo recimo do krize u Zairu, znalo se da će to nekako biti riješeno ili u režiji Sjedinjenih Država ili u režiji Sovjetskog saveza. Danas nije tako i posljedice se još uvijek osjećaju' – kaže Schmemann.

Vladimir Putin - motivira ga osjećaj poniženosti koji je iskusio u Dresdenu, kao časnik KGB-a?

Britanski povjesničar Frederick Taylor kaže da je pad Berlinskog zida imao izuzetno loše posljedice po Ruse, pogotovo njihovu elitu. Kao primjer navodi Vladimira Putina, bivšeg ruskog predsjednika, danas premijera: "Kada je Berlinski zid nestao, Putin je bio oficir KGB-a u Dresdenu, sa svim privilegijama koje uz to idu. A onda, u roku od nekoliko tjedana, osvajač i gospodar se pretvara u nekoga tko uopće nema nikakvog utjecaja na ono što se događa. Ljudi poput njega, a njih je u Rusiji jako mnogo, sjećaju se tog vremena s osjećajem velike poniženosti.

Putin, a kasnije i Dmitrij Medvjedev, svoju su političku karijeru i izgradili na obnovi ruske političke i vojne moći. Frederick Taylor kaže da je hladnoratovski svijet bio zatvoreniji i represivniji, ali za mnoge u istočnom bloku i - znatno sigurniji.