Na naslovnici "New York Timesa" najistaknutije mjesto zauzima analiza stanja u Iraku, pod naslovom 'Ton administracije signalizira dulji i širi sukob u Iraku'. Tijekom većine od 30 mjeseci, otkako su koalicijske snage u Iraku, na čelu sa Sjedinjenim Državama, zbacile Saddama Husseina, administracija predsjednika Busha je tvrdila da će, s učvršćivanjem demokracije, pobuna gubiti zamah, jer Al-Qaida i protivnici iračke prijelazne vlade nemaju ništa za ponuditi Iračanima niti drugim narodima Srednjeg Istoka.

No, usprkos najnovijih hvala predsjednika Busha za referendum – koji bi mogao biti najveći korak u projektu izgradnje Iraka od temelja iznova – unutar administracije, kako piše njujorški list, čak i takav uspjeh donosi malo utjehe. Visoki dužnosnici, naime, kažu da obavještajni podaci posljednjih mjeseci ukazuju da bi, čak i uz jačanje demokracije, pobuna mogla još i ojačati.

Kako podsjeća Times, čak se i retorika predsjednika Busha posljednjih tjedana izmjenila tako da, premda i dalje predviđa pobjedu, izgleda kao da zemlju priprema za bitku koja bi dimenzijama podsjećala na Hladni rat. Osim onoga što se kaže – poput upozorenja da pobunjenici rade na 'stvaranju islamskog carstva koje bi se protezalo od Španjoolske do Indonezije' – možda je još važnije ono što se više ne govori, ističe njujorški dnevnik. Više se, naime, izgradnja poslijeratnog Iraka ne uspoređuje s onima Njemačke i Japana. Dapače, iz nekih se krugova čuju i upozorenja da demokracija očito, prema onome što se vidi na terenu, nije antidot za pobunu.

Pravi test stanja u Iraku, kaže "New York Times", mogao bi se postaviti tek nakon parlamentarnih izbora, zakazanih za prosinac – tada, naime, kako je rekao jedan visoki dućnosnik, više neće biti demokratskih prekretnica na koje bi se moglo ukazivati ili ih očekivati; tada će se vidjeti hoće li iračka država opstati ovakva kakva je sada ili ne.

Iz "Washington Posta" saznajemo da se čelništvo republikanaca u Zastupničkom domu Kongresa priprema konačno zadati udarac velikoj državnoj potrošnji. Već ovoga tjedna bit će poduzeti koraci za srezivanje 50 milijardi dolara iz fiskalnog proračuna za 2006, prvenstveno iz programa zdravstvene skrbi siromašnih, markica za hranu osoba na socijalnoj pomoći, te subvencija poljoprivredi, kao i širih smanjenja potrošnje u drugim programima.

Promjena raspoloženja među kongresnim republikancima može se pripisati, kako piše Post, kaznenim optužnicama protiv bivšeg čelnika Toma DeLaya, jer je pad njegove moći donio premoć fiskalno konzervativnom krilu unutar republikanaca.