Američki podtajnik za politička pitanja Nicholas Burns izjavio je da će NATO savez koristiti silu u slučaju pokušaja nasilnog ometanja razgovora o konačnom statusu Kosova.

Na saslušanju u Senatu, gospodin Burns je rekao da, premda Sjedinjene Države rade na miroljubivoj nagodbi, NATO savez treba biti spreman za intervenciju. Razgovori o budućnosti Kosova počet će u dolazećim tjednima. Sjedinjene Države će – prema Nicholasu Burnsu – ostati neutralne, uz obrazloženje da ishod ovisi o narodu Kosova i Srbima. Nicholas Burns je iznio najvjerojatnije okvire međunarodnih pregovora o konačnom statusu Kosova, koje se nalazi pod upravom Ujedinjenih naroda od 1999. godine.

Razgovorima će predsjedati Maarti Ahtisaari, umirovljeni finski predsjednik, koji je bio ključna osoba u pregovorima za okončanje rata u Kosovu, prije više od šest godina. Finski izaslanik, koji je prošli tjedan bio u Washingtonu, svoje će sjedište imati u Beču, a očekuje se da će prije kraja godine provesti i dvije misije utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu.

Nicholas Burns, koji je prije tri tjedna posjetio neke od zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, izjavio je da se Sjedinjene Države, Europska unija i Rusija slažu oko formalnog okvira razgovora. Ti će razgovori odrediti hoće li Kosovo postati neovisna država ili će ostati dio Srbije. Od 2 milijuna stanovnika Kosova, 90 posto su Albanci koji su jedinstveni u zahtjevu za neovisnošću. Senatskom odboru gospodin Burns je rekao da se međunarodne strane u razgovorima slažu oko nekoliko ključnih okosnica razgovora: treba doći do povratka uglavnom srpskih izbjeglica iz rata, prava manjina moraju biti zajamčena, a postupak donošenja odluka bit će decentraliziran. Kako je kazao, neće doći do spajanja neovisnog Kosova s Albanijom, a niti bi pokrajina bila podijeljena.

Pregovori – kako kaže Nicholas Burns – stavljaju velik teret na često posvađane albanske političare na Kosovu. "Oni moraju uvjeriti manjinsko stanovništvo da za njega postoji budućnost na Kosovu. Moraju ih uvjeriti da će njihova povijesna mjesta i crkve biti poštivani. To nije bio slučaj prije godinu i pol, u ožujku 2004, kada su Albanci nasilno prosvjedovali protiv Srba."

Senatori su upitali Nicholasa Burnsa hoće li Kosovo imati vlastitu vojsku. "Ukoliko dođe do stvaranja nove države, treba li joj vojska? Vjerujem da bi većina ljudi rekla da NE. Vjerojatno će postojati period – bez obzira na ishod razgovora – u kojemu će, na vojnom aspektu, sigurnost osiguravati NATO savez," odgovorio je Burns.

Trenutno se na Kosovu nalazi 17 tisuća mirovnih postrojbi koje predvodi NATO savez, među kojima i 1700 pripadnika iz Sjedinjenih Država. Gospodin Burns kaže da će sve strane u pregovorima – uključujući i Srbiju – morati dati ustupke, ali da će suradnja biti nagrađena: "Ukoliko Srbija uhiti Mladića, rekli smo da će biti primljeni u Partnerstvo za mir slijedeći dan. Sigurno je da, gledajući dugoročno u budućnost, Srbiju i Crnu Goru vidimo kao ključnu državu na Balkanu. Želimo da oni tada budu u NATO savezu i u Europskoj uniji."

Nicholas Burns kaže da će ponašanje samog Beograda odrediti brzinu njegove integracije u zapadne institucije.