Nakon što je Senat u utorak odobrio zakonsku mjeru kojom se od predsjednika Busha traži da pojasni iscrpnije svoju strategiju u Iraku, američki zakonodavci su sučeljeni s teškim raspravama o – između ostalog – formulacijama zaključaka u vezi s ispitivanjima i tretmanu zatvorenika. No, republikanci i demokrati u rasprave ulaze svaki s vlastitim interpretacijama tih pitanja.

Odluka Senata pojasnila je barem jednu stvar: podrška za dugotrajniju američku prisutnost u Iraku – koja nikada nije bila posebno jaka – još se više smanjila, čak i među najupornijim pristašama predsjednika Busha u Kongresu. Senat je sa 79 glasova ZA i samo 19 PROTIV usvojio neobvezujuću mjeru kojom se Iračane poziva da preuzmu veći teret u održavanju sigurnosti u vlastitoj zemlji, a 2006. godinu se navodi kao ključnu godinu za prijelaz prema punom iračkom suverenitetu.

Nakon odluke Senata, Demokrati nisu gubili vrijeme da bi to nazvali gubitkom strpljenja američke javnosti u vezi s Irakom, kao i vezi s razlozima koje je administracija koristila za odlazak u rat. Demokratski senator Richard Durbin pojasnio je: "Ovaj rat traje već više od tri godine, nakon što nam je administracija obećala – riječima ministra obrane Rumsfelda – 'da on ne može ni zamisliti da bismo bili tamo duže od šest mjeseci. Sada, tri godine kasnije, kraj se još ne nazire. Američka javnost je frustrirana, a i treba biti. Frustriraju ju činjenica da je ova administracija argumentirala rat u Iraku lažnim podacima."

Predsjednik Bush je posljednjih dana odbacio takve kritike Demokrata, koji i dalje optužuju da su on i/ili članovi njegove administracije manipulirali predratnim obavještajnim podacima. Bijela kuća odluku Senata interpretira kao znak podrške poziciji predsjednika Busha da bi proglašavanje ikakvih rokova za povlačenje američkih postrojbi samo poslužilo za ojačanje nakane pobunjenika da izdrže dok Amerikanci ne odu.

Republikanci, pak, malo drugačije interpretiraju glasovanje u Senatu, naglašavajući da je to više poruka Iračanima, nego predsjedniku Bushu. Senatorica Sjeverne Caroline Elizabeth Dole kaže: "To je poruka za ubuduće da očekujemo od Iračana da nastave napredovati, a da će Kongres primati redovita izvješća o postignutom napretku. Rok na koji bismo se trebali usredotočiti je 15. prosinca i izbori za irački parlament. Uspostava ustavne demokracije, spojena s nastavkom obuke iračkih sigurnosnih snaga – kojih sada već ima više od 210 tisuća – s vremenom će omogućiti Iračanima da se sami brane, a Sjedinjenim Državama da smanje broj američkih vojnika u toj zemlji."

Neki zakonodavci – iz obje stranke – izrazili su, međutim, sumnje oko brojki s kojima barata administracija kada govori koliko je točno pripadnika iračkih snaga sigurnosti potpuno obučeno. Odluka Senata dala je novu energiju pristašama rezolucije predložene u Zastupničkom domu Kongresa kojim se administraciju poziva da izradi plan do slijedeće godine kako bi počela povlačiti američke postrojbe iz Iraka.