Stjepan Mesić

Hrvatski predsjednik Stipe Mesic pozdravlja razgovore kojima se traze modaliteti za promjene Daytonskog sporazuma s cilje da se  BiH, deset godina nakon rata, organizira kao moderna drzava sposobna za
prikljucenje EU I NATO-u.

Za sporazum kojim je prije deset godina zavrsen rat Muslimana, Hrvata i Srba u BiH predsjednik Hrvatske kazat ce da je udario temelj uspostave mira ali da se nije pokazao dobrim okvirom za reformske procese koji bi BiH otvorili put prema Europi.

U razgovoru za Glas Amerike predsjednik Stipe Mesic kazao je da je Bosna postigla maksimum s ustavom kojeg je prije deset godina dobila zajedno s Daytonskim sporazumom ali da sada treba naci nova rjesenja za unutarnji ustroj drzave. "Daytonski sporazum" - rekao je hrvatski predsjednik - "nije rijesio funkcioniranje drzavne zajednice niti je stvorio funcionalniju drzavnu strukture u BiH. Entiteti ne mogu biti drzave niti su bili predvidjeni kao drzave. U tom smislu treba traziti rjesenje, da postoji drzava BiH, mehanizmi
po kojima ce djelovati  i gradjani cija su prava zagarantirana. Gradjani pred zakonom moraju biti jednaki, a sva tri naroda moraju
zastiti svoje interesse jer su konstitutivni narodi".

Hrvatskoj je, kazao je Stjepan Mesic, izuzetno vazno da BiH profunkcionira kao dobro organizirana drzava sa snaznim institucijama sredisnje vlasti.
"Za nas je posebno vazno jer su Hrvati konstitutivan narod u BiH i mi
zelimo da oni kao narod dobiju svoju poziciju kao i ostala dva naroda
a da kao gradjani imaju poziciju kao i svi drugi gradjani BiH."

Hrvatski predsjednik smatra da bez stabilne BiH nema stabilne regije
niti Europe kojoj se regija zeli prikljuciti. Kazao je da bi se u Bosni istovremeno trebala odvijati dva procesa, izgradnja jedinstvene drzave i pomirenje. Uz to, dodaje, mora se utvrditi krivnja za ratne zlocine i osuditi zlocince.

Na pitanje moze li se Bosna i Hercegovina izgraditi kao jedna drzava dok se Srbi ne ispricaju kao sto su to ucinili Nijemci, Stjepan Mesic odgovara da 'zlocin nema nacionalnost ali imaju zlocinci i zrtve'.

"Ne bi polazio od krivnje kolektiviteta ali zlocini se moraju priznati jer zlocini u Srebrenici nisu pocinjeni u ime Finaca i Spanjolaca,
ucinjeni su u ime srpskog naroda i svi oni koji predstavljaju Srbe i u
Bosni i Hercegovini i u Srbiji o tome moraju voditi racuna. U tom
smislu se trebaju  ispricati za zrtve."