NATO savez je ljetos od Sjedinjenih Država preuzeo odgovornost za misiju u Afganistanu. Cilj ove najnovije misije Sjeverno-atlantskog saveza je pomoći vladi Afganistana da obnovi i stabilizira zemlju. Nekoliko američkih analitičara ocjenjuje da će angažman u Afganistanu imati snažan utjecaj na budućnost i strukturu NATO saveza. Prilog Andre de Nesnere i Jele de Franceschi.
Nedavno istraživanje o američko-europskim odnosima koje je provela ne-vladina organizacija Njemački Fond Marshall ukazuje na slabljenje podrške NATO savezu, i u Europi, ali i nešto neznatnije u Sjedinjenim Državama. John T. Glenn, stručnjak koji radi za Njemački Fond Marshall, kaže da je to posljedica misija u Afganistanu i Iraku, koje međutim – tvrdi on – uopće nisu istovjetne.
John Glenn: "Misija u Afganistanu posljedica je slaganja Amerike i Europe, nakon terorističkih napada od 11. rujna. Prema članku 5. Povelje NATO saveza, na napad se trebalo dogovoriti u okviru NATO saveza. Irak, na naravno, posve druga priča. No, sada se misija u Afganistanu mijenja. Prvotni cilj misije je, uvjeren sam, većina Europljana podržavala. Obnova Afganistana, pomoć tamošnjoj vladi, stabilizacija zemlje kako bis se održali izbori… No, sada su se opet pojačale borbe s Talibanima i Europljani shvaćaju da se misija mijenja, što nisu očekivali."
Na nedavni poziv za slanje pojačanja u Afganistan odgovorila je jedino Poljska, obećavši tisuću dodatnih vojnika. Charles Kupchan iz utjecajnog Vijeća za međunarodne odnose kaže da je ova činjenica razumljiva - NATO savez je naime u ovom trenutku angažiran u velikom broju misija, širom svijeta.
Charles Kupchan: Postojeće misije već angažiraju znatne vojne i tehničke kapacitete, primjerice misija na Kosovu. Neke članice imaju veće kontingente i u Iraku, primjerice Poljska, Britanija i još nekoliko država. Europska je unija preuzela čelnu ulogu u mirovnoj misiji u Libanonu – tu su prvenstveno angažirane Italija i Francuska. Tu je i misija u Kongu. Prirodno je da se postavlja pitanje – odakle bi trebali doći svi ti vojnici?
Michael Williams iz Kraljevskog vojnog instituta u Londonu kaže međutim da je uspjeh NATO-ve misije u Afganistanu od ključnog značaja. Od njega ovisi budućnost NATO saveza kao globalnog saveza.
Michael Williams: To se ne tiče toliko samog NATO saveza koliko njegovih partnera iz drugih krajeva svijeta. Japan, Australija, Južna Koreja, Novi Zeland – sve su te zemlje izrazile zanimanje za blisku suradnju s NATO savezom. Australija ima svoje vojnike u Afganistanu, Japan u Iraku. U NATO savezu se dosta govori o stvaranju takvog jednog globalnog saveza, koji bi djelovao i u Africi, i na Srednjem istoku, u središnjoj Aziji. No, ako NATO ne bude u stanju stabilizirati Afganistan, onda će to globalno savezništvo doći u pitanje.
John Glenn iz Njemačkog Fonda Marshall kaže da će o transformaciji NATO saveza već biti govora na summitu ove organizacije u Rigi, u studenom. Bit će predstavljene najmanje dvije alternativne vizije. Jedna alternativa bi promovirala globalnu ulogu Sjevernoatlantskog saveza – u okviru rata protiv terorizma, dok bi druga naglasila tradicionalniju prirodu Sjeverno-atlantskog saveza, onakvu kakva je postojala za vrijeme Hladnog rata, kada je to bio prvenstveno obrambeni savez zapadnih država.
'Debata o ove dvije opcije imat će velik utjecaj na budućnost NATO saveza' – kaže John Glenn iz Njemačkog Fonda Marshall.
